Poslanici diskutovali o prioritetima budućeg djelovanja u Energetskoj zajednici

Prvi zvanični sastanak Zelene poslaničke grupe sa Sekretarijatom Energetske zajednice, koji je danas održan u Skupštini Crne Gore, otvorila je poslanica Ana Novaković Đurović, koordinatorka Zelene poslaničke grupe, i uvodnim izlaganjem istakala značaj djelovanja Grupe, prvenstveno, kao dodatni podsticaj matičnim odborima za teme Zelene agende posebno Odboru nadležnom za energetiku, ali i to da Grupu čine predstavnici parlamentarne većine i parlamentarne opozicije, odnosno predstavnici skoro svih poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore.

Povodom ovog sastanka, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, Artur Lorkowski iskazao je zadovoljstvo smatrajući da pokazuje kako kontinuirana saradnja Skupštine Crne Gore sa Energetskom zajednicom, aktivnosti koje se sprovode na dostizanju ciljeva Zelene agende i sve veća posvećenost evropskim integracijama, predstavljaju povezane procese koji se sprovode kao namjera svih političkih grupa.

Upravo zato, Energetska zajednica teži da pruži svu potrebnu podršku Crnoj Gori kako bi ubrzala proces evropskih integracija, stavljajući kao prioritet povezivanje sa EU tržištem električne energije. Saopštio je da Ministarstvo za energetiku priprema izmjene dva zakona (Zakon o energetici i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa) kojim će uspostaviti adekvatan regulatorni okvir za povezivanje tržišta. Naglasio je da je povezivanje tržišta kompleksan proces, uslovljen sa zakonom jasno definisanim odbredbama koje su potpuno usklađene sa direktivama EU, te da će predložena dva nova zakona zahtijevati odgovarajuće razumijevanje i povjerenje. Istakao je benefite koje Crna Gora može imati od tržišnog povezivanja i iskazao očekivanje da će novi zakoni, u što kraćem roku, biti predati u skupštinsku proceduru i usvojeni, a najkasnije do kraja tekuće godine.

Povezivanje tržišta električne energije, prema riječima g. Lorkowskog, preduslov je za podnošenje zahtjeva za izuzeće od primjene mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji će 1. januara 2026. godine stupiti na snagu u članicama EU. Istakao je da je povezivanje tržišta sa Italijom realna mogućnost za Crnu Goru s obzirom na podmorski kabal ali da će to biti odluka na nacionalnom nivou, s obzirom i na opciju povezivanja regiona i formiranja sistema jedinstvene cijene ugljenika za region – šest zemalja Zapadnog Balkana. Ukazao je da među zemljama ZB-a postoji različit stepen napredovanja u ovom procesu, a da je Crna Gora najviše napredovala, zatim, da sve potencijalne opcije imaju svoje prednosti i nedostatke, te da je Evropska komisija uradila studiju za sve zemlju koje će biti predstavljene ministrima tokom sastanka u decembru tekuće godine.

Poseban fokus, tokom sastanka, g. Lorkowski je posvetio termoelektrani Pljevlja i činjenici da nijesu preduzete adekvatne mjere zaštite životne sredine koje se odnose na smanjenje emisije SO2, NOx i prašine, zatim, kašnjenju u dostavljanju nacionalnog energetsko-klimatskog plana i prikupljanju podataka o emisiji gasova sa efektom staklene bašte. Povezivanje tržišta, uvođenje cijene ugljenika, izuzeće od primjene CBAM mehanizma, nacionalni enegretsko-klimaptski plan, su teme o kojima će se razgovarati na Ministarskom savjetu Energetske zajednice, koji se planira održati 12. decembra u Beču, uz očekivanje da će sastanak jasno pokazati buduće procese na kojima će se raditi.

Članovi Zelene poslaničke grupe su postavili sljedeća pitanja: da li će u kontekstu ispunjavanja ciljeva za redukovanje emisije sa efektom staklene bašte biti uključen i uticaj korišćenja šuma i zemljišta, da li će CBAM mehanizam imati finansijski efekat na EPCG i da li će to dovesti do prelivanja troškova na račune za električnu energiju domaćinstava kao krajnjih potrošača, koja je najbolja opcija za rješavanje problema TE Pljevlja, kao i da li se Crnoj Gori može produžiti izuzeće od CBAM-a ako se poveže sa tržištem električne energije Italije u prvoj polovini 2026. godine. Saglasili su se da regulatori moraju imati punu nezavisnost bez obzira na oblast koju regulišu, pa time i regulator na tržištu energetike, ali je tokom sastanka bilo i mišljenje da postoje određene dileme u pogledu ranijeg dodjeljivanja privremenih povlašćenih statusa određenim proizvođačima malih hidroelektrana.

Na kraju sastanka, koordinatorka Zelene poslaničke grupe, Ana Novaković Đurović, iskazala je zahvalnost povodom informacija koje je g. Lorkowski razmijenio sa Zelenom poslaničkom grupom i upoznao sa budućim djelovanjem Crne Gore na putu evropskih energetskih integracija, uz očekivanje da će Sekretarijat biti snažna ekspertska podrška i Zelenoj poslaničkoj grupi.

* * *

Sastanku su ispred Zelene poslaničke grupe prisustvovali: Ana Novaković Đurović, Zdenka Popović, Slađana Kaluđerović, Branka Marković i Bogdan Božović, kao i Tijana Knežević, sekretarka.

Ispred Sekretarijata Energetske zajednice prisustvovali su: Artur Lorkowski, direktor i Jasmina Trhulj, rukovoditeljka sektora za električnu energiju.

Takođe, sastanku je prisustvovala Jasna Sekulović, menadžerka GIZ-ovog projekta u okviru kojeg je uspostavljena Zelena poslanička grupa i Jelena Ristović, predstavnica Škole političkih studija.

Zelena poslanička grupa formirana je u okviru projekta Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu- energija, saobraćaj i zaštita klime (ORF-ETC) za jačanje kapaciteta neformalnih međupartijskih i međuodborskih Zelenih poslaničkih grupa na Zapadnom Balkanu u oblastima energije, saobraćaja i klime. Projekat sprovode zajednički Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i mreža Škola političkih studija Zapadnog Balkana, a finansiran je od strane njemčke Vlade. Škola političkih studija ima ulogu Sekretarijata Zelene poslaničke grupe u skladu sa Sporazumom o funkcionisanju Zelene poslaničke grupe.