Odbor se sastao sa direktorom Sekretarijata Energetske zajednice, Arturom Lorkowskim koji je predstavio „Put Crne Gore ka evropskim energetskim integracijama“, a koji proizilazi iz Godišnjeg implementacionog izvještaja Sekretarijata za 2024. godinu.

Sastanku su, ispred Odbora, prisustvovali: Boris Mugoša, predsjednik Odbora i Zdenka Popović, Dejan Đurović, Slađana Kaluđerović, Nikola Milović, članovi Odbora. Poslanici Milović i Kaluđerović su članovi Parlamentarnog plenuma Energetske zajednice, dok su poslanici Popović, Mugoša i Kaluđerović članovi Zelene poslaničke grupe u Skupštini CG.

Odbor se, kroz izlaganje direktora Sekretarijata, upoznao da je Crna G

ora rangirana na nivou prosječne implementacije svih ugovornih strana Energetske zajednice (50%), ali da je ostvarila značajan napredak u obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i učincima institucija. Ključna prekretnica u 2024. godini je donošenje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora energije, ali napredak je ostvaren i donošenjem Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, daljom implementacijom Zakona o energetskoj efikasnosti, izradom Nacrta nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), a najnovije dostignuće ostvareno je usvajanjem Zakona o energetici u 2025. godini. Međutim, pored određenog napretka na polju zaštite životne sredine, neusklađenost TE Pljevlja sa pravilima o ograničenom životnom vijeku, i dalje, je prisutna. U vezi sa tim, g. Lorkowski je iskazao očekivanje da će ekološka rekonstrukcija, koja se upravo dešava u TE Pljevlja, omogućiti usklađivanje sa direktivom.

Takođe, poslanici su se upoznali da su izmjene Zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa potrebne za puno preuzimanje Elektroenergetskog integracijskog paketa, od čega zavisi dalji proces povezivanja tržišta sa Italijom. Polazeći od konsultacija koje je imao sa resornim ministarstvom, g. Lorkowski iskazao je očekivanje da će navedeni zakon biti dostavljen Skupštini tokom aprila 2025. godine. Saopštio je da je Sekretarijat spreman da pruži svu potrebnu podršku u procesu usvajanja ovog zakona i sugerisao da se isti donese najkasnije u junu 2025. godine jer bi to dalo priliku Crnoj Gori da se pridruži tržištu električne energije EU prije pristupanja Crne Gore u EU, i to u prvom kvartalu 2027. godine.

Na sastanku, g. Lorkowski saopštio je da je Sekretarijat dostavio u martu 2025. godine resornom ministarstvu komentare na tekst Nacrta NECP-a. Dodao je da Sekretarijat zahtijeva dodatna preciziranja u NECP-u o tome koja je strategija države u vezi sa budućnošću TE Pljevlja, te kada se to precizira očekuje da isti može biti usvojen od strane Vlade tokom juna 2025. godine. Takođe, iskazao je zadovoljstvo kada je u pitanju nivo stručnosti regulatorne agencije (REGAGEN) i kazao da je način izbora novih članova Odbora REGAGEN-a trenutno predmet procjene Sekretarijata sa aspekta usklađenosti sa zakonodavstvom.

Tokom izlaganja potencirao je na važnost saradnje Sekretarijata sa Parlamentom jer cijeni da je neophodno da poslanici prilikom razmatranja zakona imaju cjelokupnu sliku i razumijevanje zbog čega se usvajaju u određenim vremenskim fazama. Podsjetio je na predstojeći sastanak Plenuma koji će se održati, 24. aprila 2025. godine, sa poslanicima Evropskog parlamenta i ukazao da sastanak predstavlja nastavak ovog dijaloga, ali i platformu za pripremu Crne Gore za buduće članstvo u EU, očekujući da to bude brzo, kao i za uključivanje u teme koje su aktuelne u Evropskom parlamentu.

Nakon prezentacije, a s obzirom na konsultacije koje je g. Lorkowski imao sa predstavnicima drugih institucijama, poslanike je interesovalo mišljenje resornog ministarstva i EPCG na aktuelna energetska pitanja sa fokusom na TE Pljevlja jer TE učestvuje sa 54% u ukupnoj potrošnji energije i gašenje iste imaće uticaj na oko 3.000 zaposlenih u lancu TE Pljevlja – Rudnik uglja. S obzirom da je Nacrt NECP-a poznat Sekretarijatu, zatraženo je dodatno pojašnjenje o aktivnostima koje se odnose na period do 2035. i do 2041. godine.

Poslanici, koji su članovi Zelene poslaničke grupe, iskazali su uvjerenje da podržavaju zelenu tranziciju ali da je potrebno da bude pravedna. Takođe, kao članovi Zelene poslaničke grupe imali su priliku da se upoznaju sa izazovima Slovenije u stabilnosti snabdijevanja električnom energijom, koja pored limitiranih kapaciteta TE Šoštanj i korišćenja OIE ima nuklearnu elektranu kao sigurnost sistema. U vezi sa tim iskazali su zabrinutost, smatrajući da to u Crnoj Gori neće biti lako, s obzirom da finansijske procjene tranzicije, prema podacima sa kojima raspolažu, iznose oko 4,6 milijardi eura. Podsjetili su da je ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja već počela, u koju će biti uloženo oko 70 miliona eura i dodatnih 100 miliona eura zamjenske energije.

Poslanici su posebno ukazali na neizvijesnost kako će ova dešavanja i povezivanje Crne Gore sa tržištem električne energije EU uticati na cijenu električne enerije u Crnoj Gori koja je regulisana i za domaćinstva i za privredu. Stoga, zatražili su podršku Sekretarijata da se u daljim pregovorima sa EU pokuša obezbijediti pretpristupni fond koji bi isključivo bio namijenjen socijalnoj dimenziji zelene tranzicije. Takođe, iskazano je očekivanje da Sekretarijat bude kooperativan u dijalogu koji vodi sa Bosnom i Hercegovinom na prekograničnom projektu Buk-Bijela, s obzirom da je Skupština Crne Gore 2004. godine donijela Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare i da UNESCO izvještaj iz 2005. godine navodi da Crna Gora neće participirati u tom dijelu.

Imajući u vidu da će 1.1.2026. godine početi primjena CBAM-a postavljeno je pitanje da li postoji mogućnost izuzetka od primjene ako je jasna odlučnost politike povezivanja sa tržištem EU uz očekivanje članstva u EU u naredne tri godine. U odnosu na NECP, bilo je mišljenja da, iako se značajno kasni sa usvajanjem, treba organizovati javnu raspravu sa znatno dužim trajanjem nego uobičajeno jer navedeni plan treba da riješi energetske probleme države. Poslanici su se saglasili da Skupština treba da jača svoju ulogu u oblasti energetike, da doprinese očuvanju nezavisnosti regulatora posebno sa finansijskog aspekta jer vrši nadzor na energetskim subjektima u kojima su zarade među najvišim zaradama u državi i da pojača kontrolu rada Vlade u ovoj oblasti. U vezi sa tim, a kako NECP donosi Vlada, dogovoreno je da se obave konsultacije sa resornim ministarstvom kako bi Odbor održao tematsku sjednicu povodom NECP-a a prije njegovog usvajanja na Vladi.

Na sastanku je ocijenjeno da je saradnja koju je Energetska zajednica započela sa Odborom za ekonomiju, finansije i budžet 2013. godine, kroz održavanje sastanaka i Parlamentarni plenum, od izuzetnog značaja za rad poslanika, kao i da informacije koje su dostupne kroz izvještaje Energetske zajednice pružaju dobar osnov za sagledavanje stanja u ovoj oblasti