Održan je I Forum Škole političkih studija, a u okvirnu svečanog otvaranja održan je i VI Forum alumnista Škole pod nazivom „Inkluzija i različitost: prava manjina u procesu evropskih integracija”.

Svečano otvaranje organizovano je u rektoratu Univerziteta Crne Gore, na kojem su se uvodnim otvaranjem obratili Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Dragoslav Šćekić, ministar u Vladi Crne Gore, NJ.E. Veselko Grubišić, ambasador Hrvatske u Crnoj Gori i Milan Radović, direktor Škole političkih studija. Nakon toga, održano je predavanje prof. dr Ivane Jelić, sutkinje Evropskog suda za ljudska prava, na temu „Ljudska prava i prava manjina u kontekstu evropskih integracija“.

Svečanom otvaranju su prisustvovali polaznici XXI generacije Škole političkih studija, alumnisti Škole, predstavnici diplomatskog kora, državnih institucija, političkih partija, međunarodnih i NVO organizacija i medija.

Premijer Abazović, inače alumnista Škole, je pozdravio prisutne, navodeći da je siguran da će kroz platformu kao što je Škola političkih studija učesnici razviti kvalitetan dijalog na važne društveno-političke teme. „Mislim da je ŠPS iznjedrila mnoge generacije koje razmišljaju o participativnom vidu demokratije. Znam mnogo aktera ŠPS koji su prepoznati kao ljudi koji imaju mnogo informacija o procesima koji se dešavaju i vrlo često su spremni da na direktan ili indirektan način djeluju na sceni.”

Iako na društvenim mrežama možemo pronaći primjere govora mržnje, premijer Abazović smatra da to generalno nije refleksija Crne Gore. On je ukazao da je Crna Gora inkluzivno društvo i da može biti primjer u regionu kako se poštuju različitosti. Sa druge strane, to ne znači da je taj posao okončan i da ne treba i dalje da radimo na brisanju različitosti, posebno kada su one smetnja i prepreka za ostvarivanje ljudskih prava i dalje napredovanje. On je naveo koliko je važno da radimo na razvoju inkluzije i brisanju razlika, a li ne u smislu naših nekih specifičnosti i naših identiteta, nego u smislu da te razlike ne budu prepreka za ostarivanje bilo kojeg prava ili za bilo kakav napredak.

Ipak, upućujući na važnost pravosuđa u ovom procesu, istakao je “Lično mislim da je sudska grana vlasti najgora u Crnoj Gori. Nije doživjela nikakvu značajniju promjenu u posljednjem periodu i mislim da je to velika prepreka za budući razvoj Crne Gore. Moramo svi zajedno dati doprinos da dođe do reforme pravosuđa”.

Ministar Šćekić je na početku ukazao na benefite Škole, koji je kao još jedan alumnista Škole naveo koliko je važno voditi dijalog i koliko se isti može postići kroz ŠPS. Vezano za samu temu Foruma, naveo je da “Kada je u pitanju odnos prema manjinskim narodima i poštovanje prava manjina, u svoje lično ime govorim da niko ne treba da se osjeća kao manjina, već da svi građani koji žive u ovoj državi čine jedan ambijent”. Dodao je da moramo ispunjavati sve ono što nam stoji na putu EU integracija, te da ova vlada korača na tom putu nedvosmisleno, na svim nivoima, posebno kad je u pitanju odnos prema manjinskim narodima.

Na uvodnom obraćanju govorio je i Nj.E. Veselko Grubišić, koji je istakao da “Poštovanje manjinskih naroda jedini je put društvene stabilnosti, moderna politička praksa to potvrđuje, jer bez uvažavanja manjinskih prava, ne može ni većinska zajednica u potpunosti razviti svoj puni potencijal”.

Uzimajuci u obzir istoriju ovih prostora, pitanje položaja manjina zahtijeva oprezan pristup u dijelu koji se odnosi na zastitu ljudskih prava, istakao je ambasador Grubišić. “Povijest nas uči da smo imali razdoblje etničke sloge, ali i uglavnom politički motivisanih amoniziteta, na koje nismo mogli uticati.

Na pitanje šta Crna Gora može naučiti od Hrvatske, ambasador odgovorio je da može naučiti da ima mjesta za svakoga, da je isključivost bitna, da ima snage u Crnoj Gori, te da upravo veći procenat crnogorskih državljana koji želi ući u EU treba iskoristiti kao “tijesto” za ulazak u Evropsku uniju.

Direktor Škole političkih studija, Milan Radović, čestitao je polaznicima XXI generacije Škole političkih studija, ističući da mu je drago da imamo jednu kvalitetnu generaciju, te da će škola biti platforma za umrežavanja, razmjenu mišljenja i iskustava i mjesto gdje ćemo svi naučiti i nešto novo jedni od drugih. On je istakao da “Ukoliko u jednoj državi nije dobro manjinskim narodima, neće biti dobro ni većini. Sada je momenat da se sve naučene lekcije iz dosadašnjeg procesa pristupanja EU primijene.” Danas, kada govorimo o pitanju prava manjina u kontekstu evropskih integracija, istakao je neka od pitanja koja možemo postaviti, a nakon više od 11 godina pregovora sa EU:

• Zašto manjinski narodi napuštaju Crnu Goru?
• Zašto u gradovima gdje žive većinom manjinski narodi građani primaju nižu zaradu u odnosu na ostale gradove?
• Zašto bilježimo sve manji broj upisane djece u školama u tim gradovima?

Upravo zbog ovakvih pitanja je važno postojanje Škole političkih studija koja će se kao mjesto dijaloga, u vremenu različitih podjela, truditi da pruži odgovore na ova i mnoga druga važna pitanja.

Prof. dr Ivana Jelić: “Gdje vlada moć, tu nema demokratije, ni vladavine prava”. Prof. Jelić je na početku predavanja objasnila način funkcionisanja ESLJP. Manjinska prava predstavljaju dio međunarodnog javnog prava i svaki pripadnik manjine ima pravo da se identifikuje da li želi da bude pripadnik manjine ili ne. Takođe je veoma važna participacija – učešće svih u donošenju odluka koje moraju biti donijete na zakonit način. Kada govorimo o asimillaciji i integraciji, mislimo na to da treba manjinskim grupama dati šansu da se integrišu u društvo, ali na način da učestvuju/participiraju. Kad govorimo o pravima manjima, možemo reći da samo Savjet Evrope ima pravni okvir, tj. strukturu koju treba iskoristiti, jer su u Evropi ta pitanja kritična, istakla je sutkinja Jelić.

Ona je kazala je da trenutno ima manje predstavki protiv Crne Gore nego u ranijem periodu, zbog nefunkcionalnosti Ustavnog suda u Crnoj Gori, te da je više od 3000 predstavki na čekanju.

Forum je nastavljen u Ulcinju, gdje su tokom dva dana održana brojna predavanja, kao i panel diskusije. Predavanja su održali prof. Miloš Bešić, profesor na Fakultetu političkih nauka, na temu “Etnička distanca u Crnoj Gori”, zatim Almir Čaušević, ekspert za manjinska prava, na temu “Participacija političkih partija albanske manjine u Crnoj Gori” i Nerma Dobradžić, zamjenica ombudsmana na temu “Nalazi Ombudsmana o napretku manjinskih prava. Održane su i dvije panel diskusije i to: Manjinska prava: savladavanje izazova (Ljudmila Popović, zamjenica generalnog direktora Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu za ljudsma i manjinska prava, Elvis Beriša, NVO Phiren Amenca – koračajmo zajedno i Sead Šahman, Bošnjački nacionalni savjet) i Institucionalna zaštita manjina (Emir Dacić, direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i Salko Luboder, direktor Centra za očuvanje i razvoj kultura manjina u Crnoj Gori).

Škola političkih studija nastavlja sa svojim djelovanjem i već uskoro zakazuje sljedeći forum XXI generacije.