Enter your keyword

Zelena poslanička grupa u studijskoj posjeti Sloveniji. Uspješne priče o održivosti

Zelena poslanička grupa u studijskoj posjeti Sloveniji. Uspješne priče o održivosti

Zelena poslanička grupa 28. saziva Vlade Crne Gore je učestvovala u dvodnevnoj studijskoj posjeti Sloveniji od 1. do 3. aprila, s ciljem podsticanja razmjene najboljih praksi iz oblasti energetike i održivog razvoja. Posjetu je organizovala Škola političkih studija i predstavlja aktivnost u okviru projekta koji ima za cilj razvoj kapaciteta Zelenih poslaničkih grupa na Zapadnom Balkanu na teme zelene agende, energetike i urbane mobilnosti, a koji podržava njemačka organizacija GIZ.

Podrška razvoju kapaciteta Zelenim parlamentarnim grupama Zapadnog Balkana dio je aktivnosti programa Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – energetika, saobraćaj i zaštita klime (ORF-ETC), koji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) zajedno sa Mrežom škola političkih studija sa Zapadnog Balkana, a u ime njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i kofinasirano od strane EU.

Delegacija iz Crne Gore tokom posjete Ljubljani uključivala je osam članova Zelene poslaničke grupe, tj.  sljedeće učesnike:

  1. Aleksandra Despotović, poslanica (DPS)
  2. Ana Novaković Đurović, poslanica (URA)
  3. Anđela Vojinović, poslanica (Demokrate)
  4. Artan Ćobi, poslanik (AF)
  5. Branka Marković, poslanica (PES)
  6. Dejan Đurović, poslanik (ZBCG)
  7. Edina Hasanaga Čobaj, administrativna direktorica, NVO Građanska alijansa (GA)
  8. Milan Radović, direktor Škole političkih studija Crne Gore (ŠPS)
  9. Momčilo Leković, poslanik (Demokrate)
  10. Nikola Zirojević, poslanik (SD)
  11. Jasna Sekulović, menadžerka projekta za Zapadni Balkan ORF-ETC, GIZ

Tokom dvodnevne studijske posjete delegacija je obavila nekoliko značajnih posjeta.

Jedna od njih je Termoelektrana Šoštanj, koja je najmodernija termoelektrana u Evropi, otvorena tek 2015. godine. Projekat je prvobitno bio planiran da funkcioniše do 2054. godine, ali će zbog nedostatka rentabilnosti prestati sa radom najkasnije do 2033. godine. Glavni ekonomski problem termoelektrane su visoke cijene emisije ugljen-dioksida i previsoke cijene uglja iz rudnika Velenje. Rukovodstvo TEŠ-a je predstavilo delegaciji alternativne programe za restrukturiranje energetske lokacije i regiona. Planiraju da započnu proizvodnju vodonika za energetske potrebe na lokaciji i šire u regionu, izgradnju fotonaponske elektrane snage 140 MW na tehničkom jezeru termoelektrane, daljinsko grijanje na biomasu, proizvodnju sintetičnih gasova iz biomase itd. Za sve ove projekte potrebna su značajna ulaganja, koja će djelimično biti omogućena od strane Holdinga slovenačkih elektrana, a djelimično od strane evropskih fondova.